{"id":159,"date":"2025-09-26T08:15:07","date_gmt":"2025-09-26T08:15:07","guid":{"rendered":"https:\/\/parentlink.eu\/?p=159"},"modified":"2025-12-15T10:32:58","modified_gmt":"2025-12-15T10:32:58","slug":"psiholoska-prilagodba-na-majcinstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/psiholoska-prilagodba-na-majcinstvo\/","title":{"rendered":"Psiholo\u0161ka prilagodba na maj\u010dinstvo"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Kada rodimo, biolo\u0161ki postajemo mame – po\u010dinju nas oslovljavati \u2018mama\u2019 i jedan mali smotuljak nas svakodnevno podsje\u0107a na to da smo sada njegova ili njezina mama.<\/p>

No kad postajemo mame u psiholo\u0161kom smislu? Kada nova uloga postaje dio na\u0161eg identiteta? I kako izgleda prilagodba maj\u010dinstvo?<\/p>

Kada po\u010dinje i zavr\u0161ava tranzicija u maj\u010dinstvo?<\/b><\/p>

Ne postoji jedan odre\u0111eni trenutak za kojeg mo\u017eemo re\u0107i da ozna\u010dava prijelaz u maj\u010dinstvo, niti je on isti za svaku mamu.<\/p>

Ne postoji jednozna\u010dan po\u010detak: ve\u0107 puno prije trudno\u0107e postoje na\u0161a intimna razmi\u0161ljanja o maj\u010dinstvu koja oblikuju ovu tranziciju.<\/p>

U dru\u0161tvu je oduvijek postojala idealna slika maj\u010dinstva<\/b> koja se mijenja ovisno o dru\u0161tvenim okolnostima i nesumnjivo utje\u010de i na na\u0161u predod\u017ebu. Danas prevladava slika majke koja je savr\u0161ena na svim poljima: od posla, partnerstva, prijateljstva, izgleda, do maj\u010dinstva u kojem se isprepli\u0107u nerealna o\u010dekivanja da jedna osoba utjelovljuje odgovore na sve djetetove potrebe, ne samo za ljubavlju i njegom, ve\u0107 i za igrom, u\u010denjem i dru\u017eenjem. Uspore\u0111ivanje s takvom slikom i nastojanje da je dosegnemo, mo\u017ee ote\u017eati put prilagodbe, iscrpiti ili umanjiti u\u017eivanje u ulozi mame.<\/b><\/p>

Ne postoji niti jedozna\u010dan kraj, trenutak u kojem mo\u017eemo re\u0107i da sada sve znamo i razumijemo.<\/p>

Ponekad su potrebne godine za stjecanje samopouzdanja i sigurnosti u ulozi mame, uskla\u0111ivanje maj\u010dinske i drugih uloga poput zaposlenice ili partnerice. Ponekad je to uskla\u0111ivanje cjelo\u017eivotno<\/b> jer je u na\u0161im \u017eivotima stabilna jedino promjena – dolaze novi \u010dlanovi u obitelj, neki odlaze, selimo se, starimo, mijenjamo se – a tako i na\u0161a djeca.<\/p>

Kako dijete raste, na\u0161e poimanje maj\u010dinstva se mijenja i prilago\u0111ava. Sasvim je razli\u010dito biti majka novoro\u0111en\u010deta, prva\u0161i\u0107a, tinejd\u017eera ili mlade osobe koja zasniva svoju obitelj. Svaka od tih faza tra\u017ei od nas nove vje\u0161tine i prilago\u0111avanje.<\/p>

Istovremenost ugodnih i neugodnih emocija<\/b><\/p>

Va\u017enije od samog trenutka po\u010detka ili kraja je razumjeti da je prilagodba na maj\u010dinstvo slo\u017een proces koji traje godinama. Prate ga ugodne i neugodne emocije koje su vrlo intenzivne, s \u010dime se prvi put susre\u0107emo u bebinoj prvoj godini.<\/p>

Taj intenzivan po\u010detak mo\u017eemo zamisliti kao istovremeno postojanje dviju sila: jedne koja nas privla\u010di prema bebi i \u010dini nas sretnima u ulozi majke, i druge koja nas odvla\u010di prema drugim ulogama, \u017eeljama, o\u010dekivanjima i donosi te\u0161ko\u0107e u prilagodbi.<\/p>

Kako izgledaju te sile?<\/p>

Prva sila je ugodna. Fiziolo\u0161ke promjene kroz koje majke prolaze u trudno\u0107i, pri porodu i nakon njega poma\u017eu u povezivanju s bebom<\/b>. Ve\u0107 u trudno\u0107i doga\u0111aju se promjene koje nas pripremaju na maj\u010dinstvo, npr. u mozgu se pove\u0107ava regija koja je osjetljiva na prepoznavanje izraza lica, \u010dime postajemo osjetljive za \u010ditanje bebinih signala.<\/p>

Nakon poroda hormoni, me\u0111u kojima je najva\u017eniji oksitocin<\/b>, poma\u017eu da osjetimo sre\u0107u i spokoj uz bebu. Zato se dio majki ve\u0107 pri porodu zaljubljuje u svoju bebu, dio tijekom dojenja, a dio njih kasnije<\/b> kroz puno dodira, no\u0161enja, grljenja i ma\u017eenja s bebom.<\/p>

Dobra je vijest da se oksitocin, zaslu\u017ean za dobar osje\u0107aj povezanosti, ne lu\u010di samo pri porodu ili dojenju, ve\u0107 u interakciji s drugim ljudima, a osobito kroz dodir ko\u017ee na ko\u017eu<\/b>. To je na\u0161 \u201csocijalni hormon\u201d i beba nas svojom stalnom potrebom za kontaktom vodi na zajedni\u010dkom putu povezivanja.<\/b><\/p>

Postoji i druga sila koja ote\u017eava povezivanje s bebom<\/b> i odvla\u010di nas u drugom smjeru jer nismo samo majke<\/b> i potrebno je mnogo vremena da postanemo spretnije u svim na\u0161im ulogama zajedno: ulozi majke, ali i onih vezanih uz na\u0161e \u0161kolovanje, posao, partnerstvo, prijateljstvo, hobije i sve drugo \u0161to nas u \u017eivotu ispunjava.<\/p>

Dio prilagodbe je i proces tugovanja za \u017eivotom prije maj\u010dinstva i opra\u0161tanje od njega, \u010de\u017enja za vremenom posve\u0107enim drugim nama va\u017enim stvarima u \u017eivotu, vrijeme koje je potrebno da otkrijemo neke nove prioritete i mogu\u0107nosti kako da ostanemo svoje<\/b>.<\/p>

Cijeli na\u0161 \u017eivot i sve na\u0161e uloge satkane su od tih sila: potrebom za povezano\u0161\u0107u, pripadanjem, suradnjom\u2026 i potrebom za samostalno\u0161\u0107u i o\u010duvanjem vlastitog integriteta u svim na\u0161im odnosima.<\/p>

Utjecaji na tijek prilagodbe<\/b><\/p>

O\u010dekivanja<\/b> koja \u010desto same gajimo prema sebi i drugima nam mogu ote\u017eati prilagodbu na maj\u010dinstvo ako odbijamo ili ne tra\u017eimo pomo\u0107 drugih, umanjujemo vrijednost i va\u017enost uloge drugih za nas i za bebu. Dio prilagodbe je i proces prihva\u0107anja i navikavanja na brojne druge razli\u010dite na\u010dine od na\u0161ih, kao i \u010dinjenicu da ne mo\u017eemo i ne trebamo sve same<\/b>.<\/p>

Nerealno je unaprijed planirati: kako \u0107e izgledati porod, kako \u0107e beba spavati, ho\u0107e li imati kolike, ho\u0107emo li uspostaviti dojenje. Zbog neostvarenih \u017eelja i planova<\/b> ponekad osje\u0107amo dodatnu te\u017einu tijekom postpartuma, vrednuju\u0107i ono \u0161to jest i \u0161to imamo kroz ono \u0161to se nije ostvarilo. Fokus na bebu i puno dodira mogu i mami i bebi nadomjestiti sve prepreke na putu do realne slike maj\u010dinstva.<\/p>

Postpartum nije lako razdoblje. Mogu\u0107e je da nikada prije niste osje\u0107ale toliki umor<\/b>. Bebe se \u010desto bude no\u0107u, nekima je potrebno puno vremena da uhvate ritam no\u0107i i dana, a umor je dodatno poja\u010dan uslijed fizi\u010dkog oporavka od poroda<\/b>. Potrebno je puno vremena i strpljenja da se mama i beba usklade u dojenju<\/b>. No bez obzira dojimo li ili hranimo bebu bo\u010dicom, beba zahtjeva veliku posve\u0107enost i ne ostavlja vremena za dovoljno odmora i koliko bismo \u017eeljele drugih aktivnosti. Ona \u010dini sve da nam poka\u017ee da je sada ona na\u0161a glavna aktivnost, i to je doista tako sve do druge godine kada korak po korak zapo\u010dinje osamostaljivanje djeteta i roditelja.<\/p>

Baby blues<\/b> podrazumijeva promjene raspolo\u017eenja, posebno nalete osje\u0107aja tuge i\/ili razdra\u017eljivosti<\/b> koji se javljaju naglo i bez vidljivog uzroka, u prvim tjednima nakon poroda. Iako se javljaju uslijed hormonalnih promjena, sve ve\u0107 spomenute okolnosti utje\u010du, a mogu i produ\u017eiti razdoblje sni\u017eenog raspolo\u017eenja i razdra\u017eljivosti.<\/p>

Uobi\u010dajeni su i drugi osje\u0107aji, poput straha<\/b>. Taj mali smotuljak sada je na\u0161a briga i odgovornost, a odgovornost za drugo ljudsko bi\u0107e mo\u017ee biti preplavljuju\u0107a. Potrebno je puno vremena, a ponekad i rada na sebi, da nau\u010dimo balansirati izme\u0111u brige i ljubavi te steknemo sigurnost i samopouzdanje u ulozi majke. Kao i produ\u017eeno sni\u017eeno raspolo\u017eenje, preplavljuju\u0107a anksioznost vezana uz sigurnost ili budu\u0107nost bebe tra\u017ei dodatnu podr\u0161ku bli\u017enjih, a ponekad i stru\u010dnjaka.<\/p>

Uobi\u010dajen je i osje\u0107aj usamljenosti<\/b>. Bili okru\u017eeni drugima ljudima ili ne, nitko ne mo\u017ee u potpunosti razumjeti kako je nama. U na\u0161em dru\u0161tvu uobi\u010dajeno je da je ve\u0107ina pa\u017enje posve\u0107ena bebi te rijetko tko pita kako je mama. A jedna od potreba majki je i da mo\u017eemo iskreno re\u0107i i podijeliti s drugima kako smo bez da se osje\u0107amo krivima.<\/p>

Zaklju\u010dak<\/b><\/p>

Sjetimo se ponovno dvije sile koje \u010dine odnos: jedna je ljubav prema bebi, a druga ljubav prema nama samima. Va\u017eno je razumjeti da su obje dio maj\u010dinstva i da jedna ne umanjuje drugu.<\/p>

Maj\u010dinstvo mo\u017ee biti duboko ispunjuju\u0107e iskustvo, no nije samo ugodno. Niti jedna neugoda, ma kakva bila i koliko god te\u0161ka, ne zna\u010di da smo manje dobre majke niti da manje volimo svoju bebu. Zna\u010di samo da smo cjelovita bi\u0107a i da imamo i druge potrebe o kojima vrijedi razgovarati i pronalaziti nove na\u010dine uskla\u0111ivanja.<\/p>

Maj\u010dinstvo je iskustvo najve\u0107e ljubavi i brige, smijeha i tuge za koje je potrebno vrijeme, strpljenje, ljubav i suosje\u0107anje – prema bebi i prema sebi.<\/p>

References:<\/b><\/p>

Alexandra Sacks, Ted Talk: A new way to think about the transition to motherhood:<\/b> https:\/\/www.ted.com\/talks\/alexandra_sacks_a_new_way_to_think_about_the_transition_to_motherhood<\/p>

Matrescence: lifetime impact of motherhood on cognition and the brain. <\/b>Trends in Cognitive Sciences, March 2023, Vol. 27, No. 3 :https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.tics.2022.12.002<\/p>

Oxytocin: The love hormone: <\/b>
https:\/\/www.health.harvard.edu\/mind-and-mood\/oxytocin-the-love-hormone<\/p>

The role of oxytocin in social bonding, stress regulation and mental health: An update on the moderating effects of context and interindividual differences:<\/b>
https:\/\/www.sciencedirect.com\/science\/article\/pii\/S0306453013002369#:~:text=Recently%20oxytocin%20has%20received%20increasing,partner%20relationship%20and%20sexual%20problems.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada rodimo, biolo\u0161ki postajemo mame – po\u010dinju nas oslovljavati \u2018mama\u2019 i jedan mali smotuljak nas svakodnevno podsje\u0107a na to da smo sada njegova ili njezina mama. No kad postajemo mame u psiholo\u0161kom smislu? Kada nova uloga postaje dio na\u0161eg identiteta? I kako izgleda prilagodba maj\u010dinstvo? Kada po\u010dinje i zavr\u0161ava tranzicija u maj\u010dinstvo? Ne postoji jedan […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":124,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[93,63],"tags":[],"class_list":["post-159","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-clanci","category-mentalno-zdravlje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=159"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":167,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159\/revisions\/167"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/media\/124"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}