{"id":180,"date":"2025-09-26T09:07:30","date_gmt":"2025-09-26T09:07:30","guid":{"rendered":"https:\/\/parentlink.eu\/?p=180"},"modified":"2026-01-09T12:04:22","modified_gmt":"2026-01-09T12:04:22","slug":"podrska-majci-u-babinju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/podrska-majci-u-babinju\/","title":{"rendered":"Podr\u0161ka majci u babinju"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Babinje je razdoblje koje traje 6-8 tjedana nakon poroda. To je vrijeme u kojem se \u017eensko tijelo vra\u0107a u stanje prije trudno\u0107e, karakterizirano brojnim fizi\u010dkim i emocionalnim promjenama. Zbog toga je \u017eena izuzetno ranjiva u tom periodu, \u0161to zahtjeva odgovaraju\u0107u podr\u0161ku, a vrlo \u010desto se u modernom dru\u0161tvu na to zaboravlja.
Nekada su obitelji \u017eivjele kao vi\u0161egeneracijske, pa je novope\u010dena majka imala pomo\u0107 i podr\u0161ku majke, bake, susjede, koje su preuzele svakodnevne poslove i pomagale oko djeteta. Danas su majke \u010desto bez pomo\u0107i, bez podr\u0161ke i bez iskustva, s brojnim obavezama.
Zato je va\u017ena sveobuhvatna i kontinuirana psiholo\u0161ka, socijalna i emocionalna podr\u0161ka djetetovog oca i obitelji (neformalna podr\u0161ka)<\/b>, te podr\u0161ka zdravstvenih djelatnika kao \u0161to su patrona\u017ene sestre, savjetnice za dojenje, grupe za potporu dojenju, i drugi stru\u010dnjaci (formalna podr\u0161ka)<\/b>. Oba oblika imaju vrlo veliki utjecaj na emocionalnu dobrobit i smanjenje stresa.
<\/p>\n

Uloga oca<\/h4>\n

Uloga oca u periodu babinja (puerperijuma) je izuzetno va\u017ena kao podr\u0161ka majci, za uspostavljanje veze s bebom, i za prevenciju psihi\u010dkih pote\u0161ko\u0107a kod oba roditelja.
Emocionalna podr\u0161ka majci kroz prisutnost, strpljenje i slu\u0161anje bez osu\u0111ivanja dok majka prolazi kroz fizi\u010dke i emocionalne promjene jedna je od klju\u010dnih uloga oca u babinju. Otac mo\u017ee prepoznati i ukazati na postporo\u0111ajnu depresiju ili anksioznost kod majke. Nadalje, otac \u0107e emocionalnu vezu s djetetom ostvariti kroz no\u0161enje, kupanje, presvla\u010denje, ma\u017eenje i uspavljivanje. Otac mo\u017ee brinuti o starijoj djeci, o nabavci namirnica, pripremi obroka i organizaciji \u010di\u0161\u0107enja prostora. Velika uloga oca je ne dozvoliti nepodr\u017eavaju\u0107im osobama (obitelj, prijatelji) da poljuljaju samopouzdanje majke, osigurati mir, komunicirati s patrona\u017enom sestrom ili pedijatrom u dogovoru s majkom.
Va\u017ena je izgradnja partnerskog odnosa u brizi za dijete gdje su roditelji ravnopravni, te razgovaraju o osje\u0107ajima i pru\u017eaju si uzajamnu podr\u0161ku.
Povezivanje oca i djeteta se ponekad ne dogodi odmah. Otac na po\u010detku ne zna \u0161to da radi, kako da se pona\u0161a prema djetetu \u2013 to je proces za koji je potrebno vrijeme i strpljenje. Kontakt ko\u017ea na ko\u017eu, pjevanje i pri\u010danje djetetu, promatranje i opona\u0161anje mogu biti od velike pomo\u0107i.
<\/p>\n

Uloga patrona\u017ene sestre i drugih stru\u010dnjaka<\/h4>\n

Patrona\u017ena sestra je jedna od prvih osoba koja \u0107e posjetiti majku i novoro\u0111en\u010de, ona je veza izme\u0111u zdravstvenog sustava i obitelji. Danas postoji mnogo programa za trudnice (te\u010dajevi za budu\u0107e roditelje, savjetovali\u0161ta za individualnu edukaciju, grupe za potporu dojenju), te je preporuka da se jo\u0161 tijekom trudno\u0107e jave patrona\u017enoj sestri prema mjestu stanovanja. Tako\u0111er, potrebno je patrona\u017enu sestru obavijestiti o otpustu majke i novoro\u0111en\u010deta iz rodili\u0161ta. Ve\u0107ina domova zdravlja na svojim web stranicama imaju podatke o patrona\u017enim sestrama i njihovom podru\u010dju djelovanja.
Prva posjeta patrona\u017ene sestre je obi\u010dno unutar 48-72 sata po otpustu iz rodili\u0161ta. Majke navode da se uz savjete i podr\u0161ku patrona\u017ene sestre osje\u0107aju sigurnije.
Patrona\u017ena sestra \u0107e provjeriti vitalne funkcije kod majke, provjeriti lohije i rane (carski rez ili epiziotomija), uo\u010diti znakove baby bluesa ili postporo\u0111ajne depresije kroz razgovor o osje\u0107ajima, pomo\u0107i \u0107e majci da zauzme pravilan i ugodan polo\u017eaj pri podoju i educirati majku o fiziologiji laktacije i postizanju dubokog hvata dojke od strane djeteta; pregledat \u0107e dojke i bradavice (ragade, zastoj mlijeka, mastitis), te podr\u017eati maj\u010dinu odluku da uspje\u0161no zapo\u010dne i odr\u017ei laktaciju. Ukoliko je dijete hranjeno zamjenskim mlijekom, patrona\u017ena sestra \u0107e educirati o na\u010dinu hranjenja, pripremi mlijeka, te odr\u017eavanju higijene pribora i okoline; majku \u0107e savjetovati o pravilnoj prehrani, o zdravom gubitku kilograma kroz postepene promjene prehrambenih navika, te savjetovati o prehrani kod zatvora, nadutosti, hemoroida, carskog reza ili gestacijskog dijabetesa, fizi\u010dkoj aktivnosti i odmoru, razgovarati o planiranju obitelji, te uputiti majku na ginekolo\u0161ki pregled nakon poroda.
Patrona\u017ena sestra \u0107e provjeriti djetetovo stanje: pratit \u0107e napredak djeteta vaganjem, procijeniti prisutnost \u017eutice i dati upute o postupku s djetetom sa \u017euticom, demonstrirati previjanje i odr\u017eavanje higijene ko\u017ee kroz suho pranje ili kupanje u kadici, educirati roditelje o pra\u0107enju izlu\u010devina, o toaleti pup\u010danog bataljka ili pup\u010dane ranice, educirati roditelje o baby handlingu radi poticanja ranog razvoja kod djeteta, uputiti dijete lije\u010dniku u slu\u010daju pojave patolo\u0161kih stanja. Tako\u0111er, patrona\u017ena sestra \u0107e savjetovati roditelje o zadovoljavanju drugih djetetovih potreba (san, fizi\u010dki kontakt, bliskost, emocionalna sigurnost) i uvo\u0111enju zdrave rutine za majku i dijete (hranjenje, presvla\u010denje, bliskost, spavanje).
Drugi stru\u010dnjaci koji \u0107e brinuti o majci i djetetu nakon poroda su pedijatar, ginekolog, fizioterapeut i psiholog ili psihoterapeut.
Pedijatar \u0107e kroz redovite sistematske preglede pratiti rast i razvoj djeteta, pru\u017eati informacije o prehrani i za\u0161titi od zaraznih bolesti provedbom cijepljenja prema kalendaru cijepljenja.
Ginekolog \u0107e pratiti oporavak majke nakon poroda, te pravovremenim otkrivanjem eventualnih komplikacija i bolesti omogu\u0107iti lije\u010denje.
Nutricionist mo\u017ee savjetovati majke o izboru i pripremi namirnica koje \u0107e im dati dovoljno energije i pomo\u0107i u vra\u0107anju ravnote\u017ee u organizam nakon poroda, te prevenirati iscrpljenost i anemiju. Tako\u0111er, mo\u017ee pomo\u0107i majci da se prakti\u010dno hrani zbog nedostatka vremena za kuhanje, zbog umora i stresa.
Fizioterapeut \u0107e educirati majke o sprje\u010davanju bolova u mi\u0161i\u0107ima le\u0111a i vrata, te o oporavku mi\u0161i\u0107a dna zdjelice i trbuha.
Psiholog ili psihoterapeut ima veliku ulogu ukoliko majka ima simptome anksioznosti ili depresije. Na\u017ealost, mnoge \u017eene ne tra\u017ee pomo\u0107 zbog jo\u0161 uvijek prisutne stigmatizacije problema s mentalnim zdravljem.
Klinika za psihijatriju Vrap\u010de pokrenula je program za o\u010duvanje mentalnog zdravlja namijenjen rodiljama i majkama djece do dvije godine starosti. Podr\u0161ka ovoj skupini \u017eena stoji iza programa naziva Postnatal. Cilj programa je rana prevencija, rano prepoznavanje odre\u0111enih psihi\u010dkih pote\u0161ko\u0107a, kao i njihovo lije\u010denje, s naglaskom na anksiozne i depresivne simptome koje se u ovom periodu mogu pojaviti.
Program uklju\u010duje psihoedukativne grupe, grupni i individualni psihoterapijski rad, tehnike relaksacije, u\u010denje socijalnih vje\u0161tina, farmakolo\u0161ko lije\u010denje. Program provode psihijatri, medicinske sestre, socijalni pedagozi, socijalni radnik, psiholog i radni terapeuti.
Kroz psihoedukaciju obra\u0111uju se neke od specifi\u010dnih tema vezanih za ovo razdoblje: specifi\u010dnosti odnosa majka-dijete u prvim godinama \u017eivota, emocionalni izazovi ranog roditeljstva, emotivni razvoj malog djeteta, va\u017enost podr\u0161ke obitelji i \u0161ire sredine, specifi\u010dnosti promjene obiteljske dinamike nakon dolaska djeteta, edukacija o zdravim stilovima \u017eivota, edukacija o anksioznim i depresivnim simptomima.<\/p>\n

Jo\u0161 jedan oblik formalne podr\u0161ke u babinju su i grupe za potporu dojenju. To su grupe samopomo\u0107i koje nude podr\u017eavaju\u0107e okru\u017eenje, te daju majkama osje\u0107aj sigurnosti i zajedni\u0161tva. Ovakva vrsta podr\u0161ke mo\u017ee zna\u010dajno utjecati na trajanje dojenja \u0161to \u0107e imati vi\u0161estruke dobrobiti i za majku i za dijete.
<\/p>\n

Sa\u017eetak<\/h4>\n

U razdoblju babinja majka se oporavlja od poroda, uspostavlja bliskost s djetetom, u\u010di njegovati i dojiti dijete i odgovarati na djetetove potrebe. Istodobno se mijenja \u017eivotni ritam, doga\u0111aju se hormonalne promjene, majka mo\u017ee biti nesigurna, umorna, pa \u010dak i tu\u017ena. Istra\u017eivanja pokazuju da zna\u010dajan broj \u017eena do\u017eivi \u201ebaby blues\u201c, a ne\u0161to manji broj postporo\u0111ajnu depresiju.
Nedostatak pravovremene podr\u0161ke mo\u017ee pove\u0107ati rizik od negativnih emocionalnih zbivanja, kao \u0161to su anksioznost i postporo\u0111ajna depresija. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, integrirani pristup koji uklju\u010duje edukaciju, psiholo\u0161ku podr\u0161ku i socijalnu mre\u017eu mo\u017ee zna\u010dajno smanjiti rizik od postporo\u0111ajnih mentalnih smetnji i pobolj\u0161ati kvalitetu \u017eivota majki i djece.
Autorica teksta: Jasna Pisuljak, bacc.med.techn., IBCLC
Patrona\u017ena sestra, Dom zdravlja Zagreb zapad<\/p>\n

Reference<\/b>:
https:\/\/pubmed.ncbi.nlm.nih.gov\/36276421\/?utm_ 
https:\/\/pubmed.ncbi.nlm.nih.gov\/27819889\/
https:\/\/pmc.ncbi.nlm.nih.gov\/articles\/PMC7353719\/?utm
https:\/\/www.who.int\/Data\/Gho\/Data\/Major-Themes\/Health-and-Well-Being<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Babinje je razdoblje koje traje 6-8 tjedana nakon poroda. To je vrijeme u kojem se \u017eensko tijelo vra\u0107a u stanje prije trudno\u0107e, karakterizirano brojnim fizi\u010dkim i emocionalnim promjenama. Zbog toga je \u017eena izuzetno ranjiva u tom periodu, \u0161to zahtjeva odgovaraju\u0107u podr\u0161ku, a vrlo \u010desto se u modernom dru\u0161tvu na to zaboravlja.Nekada su obitelji \u017eivjele kao […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":178,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[93,69,63],"tags":[],"class_list":["post-180","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-clanci","category-fizicko-zdravlje","category-mentalno-zdravlje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=180"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":187,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180\/revisions\/187"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/media\/178"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=180"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=180"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/el\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=180"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}