<\/p>\n\n\n\n
U suvremenom obiteljskom \u017eivotu, gdje se \u010desto govori o emocionalnom, mentalnom i fizi\u010dkom blagostanju, jedan podmukli oblik zlostavljanja ostaje manje vidljiv, ali duboko \u0161tetan: ekonomsko nasilje. \u010cesto zanemarivano, ekonomsko nasilje podrazumijeva kontrolu nad pristupom financijskim resursima, \u010dime se ograni\u010dava autonomija, neovisnost i sposobnost pojedinca da osigura sebe i svoju djecu. Kada se ovaj oblik zlostavljanja isprepli\u0107e s roditeljstvom, stvara mre\u017eu ranjivosti koja ne samo da zadr\u017eava pojedince u \u0161tetnim odnosima, ve\u0107 utje\u010de i na razvoj, sigurnost i dobrobit djece.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to je ekonomsko nasilje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ekonomsko nasilje, poznato i kao financijsko zlostavljanje, predstavlja oblik obiteljskog nasilja u kojem jedan partner vr\u0161i kontrolu nad drugim kroz manipulaciju ili ograni\u010davanje financijskih sredstava. Primjeri ekonomskog nasilja uklju\u010duju sprje\u010davanje partnera da radi, kontrolu nad svim obiteljskim financijama, uskra\u0107ivanje novca za osnovne potrebe, prisiljavanje partnera da opravdava svaki tro\u0161ak, uzimanje kredita na njegovo ime bez pristanka, sabota\u017eu poslovnih prilika i prijetnje obustavom uzdr\u017eavanja kako bi se zadr\u017eala kontrola i stvorila ovisnost. Za razliku od fizi\u010dkog nasilja, ekonomsko nasilje mo\u017ee biti suptilno i dugotrajno, \u010desto neprimije\u0107eno od strane drugih, pa \u010dak i samih \u017ertava. Su\u0161tina je u mo\u0107i i kontroli, a novac je glavno oru\u017eje.<\/p>\n\n\n\n Studija slu\u010daja: Srbija<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nedavno je jedna od partnerskih organizacija ovog projekta, Centar za mame, provela istra\u017eivanje o ekonomskom nasilju u Srbiji \u201cFinansijska nezavisnost mama u Srbiji: Pravo na svoj dinar\u201d, koje je ispunilo gotovo dvije i pol tisu\u0107e \u017eena. Iako su na\u0161e zemlje razli\u010dite, kulture nisu mnogo, te dijelimo rezultate iz Srbije za koje smatramo da bi bili sli\u010dni i za ostale zemlje iz projekta, kao studiju slu\u010daja. Vjerujemo da bi rezultati, ali i preporuke, bili sli\u010dni i za ostale zemlje i partnere na projektu.<\/p>\n\n\n\n U Srbiji, svaka 10. majkama (10,5%) partner ograni\u010dava pristup novcu, dok 14,2% partnera\/mu\u017eeva smatra da ima pravo odre\u0111ivati svojim \u017eenama koliko im je novca \u201cdovoljno\u201d. Osim toga, vi\u0161e od \u010detvrtine majki (26,4%) mora se opravdavati svom partneru za to gdje su potro\u0161ile novac. Svaka peta mama u Srbiji (20,4%) partner joj ne dopu\u0161ta da kupi ono \u0161to \u017eeli, a 5,2% njih bilo je prisiljeno, na zahtjev partnera i protiv svoje volje, posuditi novac ili prodati neku dragocjenost. Dok 26% mama nije zadovoljno na\u010dinom na koji se raspola\u017ee novcem u njihovom ku\u0107anstvu, \u010dak 29,4% njih nema kontrolu nad financijama svoje obitelji. Posebno je alarmantna \u010dinjenica da se 17% mama ne osje\u0107a financijski sigurno pored svojih partnera.<\/p>\n\n\n\n U na\u0161em dru\u0161tvu se vrlo malo govori o ekonomskom nasilju kao obliku rodno utemeljenog nasilja, iako ono predstavlja ozbiljnu prijetnju ekonomskoj sigurnosti i samostalnosti majki. Neki oblici ovog nasilja toliko su dugo prisutni u na\u0161em dru\u0161tvu da su postali normalan oblik pona\u0161anja u partnerskoj zajednici, \u0161to je vrlo zabrinjavaju\u0107e. Istra\u017eivanje je pokazalo da tre\u0107ina mama ima ni\u017ee prihode otkako su postale majke nego prije ro\u0111enja djece, a budu\u0107i da se ro\u0111enjem djeteta \u010desto stvara nova dinamika u obitelji, va\u017eno je da majke u tom trenutku budu financijski stabilne.<\/p>\n\n\n\n Skup kontroliraju\u0107ih obrazaca pona\u0161anja prema \u017eeni koji se sastoji od uputa koliko i kako tro\u0161iti, kontrole financija, pravdanje na\u010dina na koji je potro\u0161ila novac ispitano na uzorku majki koje su izvijestile da su izlo\u017eene takvom pona\u0161anju uvijek je statisti\u010dki zna\u010dajno povezano sa obrazovanjem i zaposlenjem \u017eene te brojem djece koju imaju i isto je u svim regijama Srbije. Istra\u017eivanje je pokazalo da kada je \u017eena zaposlena puno radno vrijeme \u2013 odlu\u010divanje o ste\u010denom novcu oba \u010dlana partnerske zajednice je u zna\u010dajnoj mjeri zajedni\u010dko, \u0161to je daleko manje izra\u017eeno u zajednicama u kojima \u017eena radi pola radnog vremena ili nije zaposlena. U takvim zajednicama ve\u0107i je i postotak samostalnog raspolaganja vlastitim novcem i za partnera i partnericu. Novcem koji je samostalno zaradila, \u017eena u ve\u0107oj mjeri samostalno i zajedni\u010dki raspola\u017ee ako \u017eivi u gradskoj sredini i \u0161to je vi\u0161a razina obrazovanja koju je zavr\u0161ila. Tako\u0111er je o\u010dito da \u0161to je obrazovna razina obaju partnera vi\u0161a, odlu\u010divanje o tro\u0161kovima, bilo manjim, bilo ve\u0107im, je ravnopravnije.\u00a0 Ovim se jo\u0161 jednom potvr\u0111uje da je obrazovanje za\u0161titni socijalni faktor za mame.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje je pokazalo da su majke koje samostalno ili prete\u017eno samostalno odgajaju djecu u nezavidnoj situaciji. Podaci pokazuju da kada postoje djeca, ekonomsko nasilje mo\u017ee trajati mnogo du\u017ee od braka, pa tako skoro polovica o\u010deva (44,5%) ne pla\u0107a alimentaciju za svoju djecu. Od onih koji je pla\u0107aju, veliki broj njih (46,2%) to ne \u010dini redovito ili su \u010dak umanjivali svoje prihode kako bi sudom odre\u0111ena alimentacija bila manja. Iako Republika Srbija ima odre\u0111en iznos minimalne alimentacije, koji uskla\u0111uje s rastom naknade za maloljetne uzdr\u017eavane \u010dlanove, \u010dak 91,3% o\u010deva u Srbiji to ne po\u0161tuje. Istra\u017eivanje je pokazalo da je odnos o\u010deva prema alimentaciji statisti\u010dki povezan s vremenom koje provode sa svojom djecom. O\u010devi koji ne ispunjavaju svoje nov\u010dane obveze, a ako ih ispunjavaju, ne \u010dine to redovito i ne prate stopu inflacije, provode manje vremena sa svojom djecom, Tako 25,8% o\u010deva u Srbiji ne vi\u0111a svoju djecu, a 37,8% o\u010deva provodi manje od \u010detvrtine slobodnog vremena s djecom.<\/p>\n\n\n\n Zadovoljstvo raspodjelom novca u obitelji utje\u010de na majke, kao i na to ho\u0107e li i kako razmi\u0161ljaju o potomstvu \u2013 svaka \u010detvrta majka rekla je da to utje\u010de na odluku o daljnjem ra\u0111anju. Kako je natalitet uvijek tema od interesa \u0161ire javnosti, \u017eelimo skrenuti pozornost na to da je va\u017eno da svi gradimo dru\u0161tvo u kojem su statistike do kojih je istra\u017eivanje do\u0161lo bolje i ravnopravnije. To mo\u017eemo, za po\u010detak, \u010diniti tako \u0161to \u0107emo se zalagati za bolje uvjete da \u017eena zavr\u0161i formalno obrazovanje i nakon \u0161to postane majka, za ve\u0107e po\u0161tovanje radnih prava majki i za dosljedno sankcioniranje onih koji ih ne po\u0161tuju, da se poslodavci poti\u010du poreznim olak\u0161icama pri povratku majki s porodiljnog dopusta kako bi se pove\u0107ale \u0161anse da majka ne dobije otkaz kada se vrati s porodiljnog dopusta, da majke tijekom porodiljnog dopusta ne primaju pla\u0107u manju od one koju su imale prije toga, da se pove\u0107a broj vrti\u0107a i da mjesta u njima budu otvorena i za djecu nezaposlenih majki jer je to jedini na\u010din da one mogu prona\u0107i posao, da postoji dr\u017eavni fond za uzdr\u017eavanje na koji se majke mogu osloniti ako biv\u0161i partner ne pla\u0107a alimentaciju.<\/p>\n\n\n\n Ekonomsko nasilje je tiha, ali razaraju\u0107a sila u \u017eivotima mnogih roditelja. Ono potkopava njihovu autonomiju, ugro\u017eava sigurnost i razvoj njihove djece i zarobljava obitelji u krugovima ovisnosti i zlostavljanja. Prepoznavanje ekonomskog nasilja kao ozbiljnog, rodno uvjetovanog i sustavnog problema klju\u010dno je za oblikovanje smislenih politika, pravnih i zajedni\u010dkih odgovora. Okon\u010danje ovog ob oblika zlostavljanja zahtijeva zajedni\u010dki napor \u2014 od vlada i pravosudnih sustava do \u0161kola, zdravstvenih ustanova i cijelog dru\u0161tva \u2014 kako bi se osiguralo da nijedan roditelj ne bude prisiljen birati izme\u0111u opstanka i sigurnosti, i da nijedno dijete ne odrasta u sjeni tihog nadzora i kontrole.<\/p>\n\n\n\n Autorica: Jovana Ru\u017ei\u010di\u0107<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U savremenom porodi\u010dnom \u017eivotu, gde se \u010desto govori o emocionalnom, mentalnom i fizi\u010dkom blagostanju, jedan podmukli oblik zlostavljanja ostaje manje vidljiv, ali duboko \u0161tetan: ekonomsko nasilje. \u010cesto zanemareno, ekonomsko nasilje podrazumeva kontrolu nad pristupom finansijskim resursima, \u010dime se ograni\u010dava autonomija, nezavisnost i sposobnost pojedinca da obezbedi sebe i svoju decu. Kada se ovaj oblik zlostavljanja […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[95,77],"tags":[],"class_list":["post-1301","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-articles-sr","category-parents-community-sr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/parentlink.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1301","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/parentlink.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/parentlink.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1301"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1301\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1303,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1301\/revisions\/1303"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/parentlink.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1301"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1301"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/parentlink.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1301"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}