Babinje je razdoblje koje traje 6-8 tjedana nakon poroda. To je vrijeme u kojem se žensko tijelo vraća u stanje prije trudnoće, karakterizirano brojnim fizičkim i emocionalnim promjenama. Zbog toga je žena izuzetno ranjiva u tom periodu, što zahtjeva odgovarajuću podršku, a vrlo često se u modernom društvu na to zaboravlja.
Nekada su obitelji živjele kao višegeneracijske, pa je novopečena majka imala pomoć i podršku majke, bake, susjede, koje su preuzele svakodnevne poslove i pomagale oko djeteta. Danas su majke često bez pomoći, bez podrške i bez iskustva, s brojnim obavezama.
Zato je važna sveobuhvatna i kontinuirana psihološka, socijalna i emocionalna podrška djetetovog oca i obitelji (neformalna podrška), te podrška zdravstvenih djelatnika kao što su patronažne sestre, savjetnice za dojenje, grupe za potporu dojenju, i drugi stručnjaci (formalna podrška). Oba oblika imaju vrlo veliki utjecaj na emocionalnu dobrobit i smanjenje stresa.
Uloga oca
Uloga oca u periodu babinja (puerperijuma) je izuzetno važna kao podrška majci, za uspostavljanje veze s bebom, i za prevenciju psihičkih poteškoća kod oba roditelja.
Emocionalna podrška majci kroz prisutnost, strpljenje i slušanje bez osuđivanja dok majka prolazi kroz fizičke i emocionalne promjene jedna je od ključnih uloga oca u babinju. Otac može prepoznati i ukazati na postporođajnu depresiju ili anksioznost kod majke. Nadalje, otac će emocionalnu vezu s djetetom ostvariti kroz nošenje, kupanje, presvlačenje, maženje i uspavljivanje. Otac može brinuti o starijoj djeci, o nabavci namirnica, pripremi obroka i organizaciji čišćenja prostora. Velika uloga oca je ne dozvoliti nepodržavajućim osobama (obitelj, prijatelji) da poljuljaju samopouzdanje majke, osigurati mir, komunicirati s patronažnom sestrom ili pedijatrom u dogovoru s majkom.
Važna je izgradnja partnerskog odnosa u brizi za dijete gdje su roditelji ravnopravni, te razgovaraju o osjećajima i pružaju si uzajamnu podršku.
Povezivanje oca i djeteta se ponekad ne dogodi odmah. Otac na početku ne zna što da radi, kako da se ponaša prema djetetu – to je proces za koji je potrebno vrijeme i strpljenje. Kontakt koža na kožu, pjevanje i pričanje djetetu, promatranje i oponašanje mogu biti od velike pomoći.
Uloga patronažne sestre i drugih stručnjaka
Patronažna sestra je jedna od prvih osoba koja će posjetiti majku i novorođenče, ona je veza između zdravstvenog sustava i obitelji. Danas postoji mnogo programa za trudnice (tečajevi za buduće roditelje, savjetovališta za individualnu edukaciju, grupe za potporu dojenju), te je preporuka da se još tijekom trudnoće jave patronažnoj sestri prema mjestu stanovanja. Također, potrebno je patronažnu sestru obavijestiti o otpustu majke i novorođenčeta iz rodilišta. Većina domova zdravlja na svojim web stranicama imaju podatke o patronažnim sestrama i njihovom području djelovanja.
Prva posjeta patronažne sestre je obično unutar 48-72 sata po otpustu iz rodilišta. Majke navode da se uz savjete i podršku patronažne sestre osjećaju sigurnije.
Patronažna sestra će provjeriti vitalne funkcije kod majke, provjeriti lohije i rane (carski rez ili epiziotomija), uočiti znakove baby bluesa ili postporođajne depresije kroz razgovor o osjećajima, pomoći će majci da zauzme pravilan i ugodan položaj pri podoju i educirati majku o fiziologiji laktacije i postizanju dubokog hvata dojke od strane djeteta; pregledat će dojke i bradavice (ragade, zastoj mlijeka, mastitis), te podržati majčinu odluku da uspješno započne i održi laktaciju. Ukoliko je dijete hranjeno zamjenskim mlijekom, patronažna sestra će educirati o načinu hranjenja, pripremi mlijeka, te održavanju higijene pribora i okoline; majku će savjetovati o pravilnoj prehrani, o zdravom gubitku kilograma kroz postepene promjene prehrambenih navika, te savjetovati o prehrani kod zatvora, nadutosti, hemoroida, carskog reza ili gestacijskog dijabetesa, fizičkoj aktivnosti i odmoru, razgovarati o planiranju obitelji, te uputiti majku na ginekološki pregled nakon poroda.
Patronažna sestra će provjeriti djetetovo stanje: pratit će napredak djeteta vaganjem, procijeniti prisutnost žutice i dati upute o postupku s djetetom sa žuticom, demonstrirati previjanje i održavanje higijene kože kroz suho pranje ili kupanje u kadici, educirati roditelje o praćenju izlučevina, o toaleti pupčanog bataljka ili pupčane ranice, educirati roditelje o baby handlingu radi poticanja ranog razvoja kod djeteta, uputiti dijete liječniku u slučaju pojave patoloških stanja. Također, patronažna sestra će savjetovati roditelje o zadovoljavanju drugih djetetovih potreba (san, fizički kontakt, bliskost, emocionalna sigurnost) i uvođenju zdrave rutine za majku i dijete (hranjenje, presvlačenje, bliskost, spavanje).
Drugi stručnjaci koji će brinuti o majci i djetetu nakon poroda su pedijatar, ginekolog, fizioterapeut i psiholog ili psihoterapeut.
Pedijatar će kroz redovite sistematske preglede pratiti rast i razvoj djeteta, pružati informacije o prehrani i zaštiti od zaraznih bolesti provedbom cijepljenja prema kalendaru cijepljenja.
Ginekolog će pratiti oporavak majke nakon poroda, te pravovremenim otkrivanjem eventualnih komplikacija i bolesti omogućiti liječenje.
Nutricionist može savjetovati majke o izboru i pripremi namirnica koje će im dati dovoljno energije i pomoći u vraćanju ravnoteže u organizam nakon poroda, te prevenirati iscrpljenost i anemiju. Također, može pomoći majci da se praktično hrani zbog nedostatka vremena za kuhanje, zbog umora i stresa.
Fizioterapeut će educirati majke o sprječavanju bolova u mišićima leđa i vrata, te o oporavku mišića dna zdjelice i trbuha.
Psiholog ili psihoterapeut ima veliku ulogu ukoliko majka ima simptome anksioznosti ili depresije. Nažalost, mnoge žene ne traže pomoć zbog još uvijek prisutne stigmatizacije problema s mentalnim zdravljem.
Klinika za psihijatriju Vrapče pokrenula je program za očuvanje mentalnog zdravlja namijenjen rodiljama i majkama djece do dvije godine starosti. Podrška ovoj skupini žena stoji iza programa naziva Postnatal. Cilj programa je rana prevencija, rano prepoznavanje određenih psihičkih poteškoća, kao i njihovo liječenje, s naglaskom na anksiozne i depresivne simptome koje se u ovom periodu mogu pojaviti.
Program uključuje psihoedukativne grupe, grupni i individualni psihoterapijski rad, tehnike relaksacije, učenje socijalnih vještina, farmakološko liječenje. Program provode psihijatri, medicinske sestre, socijalni pedagozi, socijalni radnik, psiholog i radni terapeuti.
Kroz psihoedukaciju obrađuju se neke od specifičnih tema vezanih za ovo razdoblje: specifičnosti odnosa majka-dijete u prvim godinama života, emocionalni izazovi ranog roditeljstva, emotivni razvoj malog djeteta, važnost podrške obitelji i šire sredine, specifičnosti promjene obiteljske dinamike nakon dolaska djeteta, edukacija o zdravim stilovima života, edukacija o anksioznim i depresivnim simptomima.
Još jedan oblik formalne podrške u babinju su i grupe za potporu dojenju. To su grupe samopomoći koje nude podržavajuće okruženje, te daju majkama osjećaj sigurnosti i zajedništva. Ovakva vrsta podrške može značajno utjecati na trajanje dojenja što će imati višestruke dobrobiti i za majku i za dijete.
Sažetak
U razdoblju babinja majka se oporavlja od poroda, uspostavlja bliskost s djetetom, uči njegovati i dojiti dijete i odgovarati na djetetove potrebe. Istodobno se mijenja životni ritam, događaju se hormonalne promjene, majka može biti nesigurna, umorna, pa čak i tužna. Istraživanja pokazuju da značajan broj žena doživi „baby blues“, a nešto manji broj postporođajnu depresiju.
Nedostatak pravovremene podrške može povećati rizik od negativnih emocionalnih zbivanja, kao što su anksioznost i postporođajna depresija. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, integrirani pristup koji uključuje edukaciju, psihološku podršku i socijalnu mrežu može značajno smanjiti rizik od postporođajnih mentalnih smetnji i poboljšati kvalitetu života majki i djece.
Autorica teksta: Jasna Pisuljak, bacc.med.techn., IBCLC
Patronažna sestra, Dom zdravlja Zagreb zapad
Reference:
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/36276421/?utm_
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27819889/
https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7353719/?utm
https://www.who.int/Data/Gho/Data/Major-Themes/Health-and-Well-Being